Nedjelja… naporan radni tjedan… on sav sretan i spreman idemo na „vožnjicu“, a ja od umora niti spavala, niti odmarala, ali kako mu pokvariti gušt.
Dižem se, pijem kavu i prepuštam se njegovom planu obilazak najljepših dvoraca Hrvatskog Zagorja, naravno one koje nismo vidjeli.
Sjedamo na motor, u meni se ipak budi ona volja za vožnjom, guštanjem u tom divnom, proljetnom suncu i eto nas jurimo prema svom prvom dvorcu na ruti.
Sjeverno od Zagreba u donjoj Bistri smjestio se Dvorac Oršić.
Osim njega Oršići su imali i dvorac u Gornjoj Stubici u kojem se nalazi Muzej seljačke bune. Donja Bistra im je bila ljetna , a Gornja Stubica zimska
rezidencija .
Dvorac Oršić građen je 1773. godine u baroknom stilu.
Cesta kojom se prilazi dvorcu je trenutno u fazi izgradnje, kao i parkiralište. U dvorcu je smještena Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra.
Poštujući privatnost pacijenata nismo ulazili već smo ga fotografirali izvana.
Dvorac je izrađen u „U“ stilu.
Atrij dvorca 
Bočna strana dvorca 
Park 
Dvorac je kategoriziran u nultu kategoriju spomeničke baštine.
Nastavljamo svoje putovanje prema dvorcu Gjalski.
Smjestio se u neposrednoj blizini Zaboka točnije u selu Gredice Zabočke.
Ime je dobio prema našem poznatom piscu Ljubi Babiću, kojeg smo čitali pod pseudonimom Ksaver Šandor Đalski (po djedu s majčine stane)
Meni je više kurija nego dvorac, ali eto nazivam ga onako kako stoji.
Dvorac se trenutno preuređuje, a djelatnost mu je hotel i restoran.
Moja nova boja kose se morala ovjekovječiti
S obzirom da se može prošetati samo izvana put nastavljamo prema još jednom zaboravljenom Dvorcu Erdödy-Rubido.
Taj divni kasnorenesansni dvorac smjestio se na obroncima Kalničke gore u Gornjoj Rijeci kod Križevaca.
Njegova povijest seže u 13. stoljeće, ali ga prati česta promjena vlasnika.
U drugim svjetskom ratu dvorac se tijekom 1942. koristio kao logor, najprije za Židove, a kasnije za djecu iz Bosne (sa Kozare).
Nakon Drugog svjetskog rata pa do 1984. Godine u dvorcu se nalazila osnovna škola.
Trenutno je dvorac prazan i ruševan.
Krajem 18. st. Dvorac dobiva današnji U- tlocrt . Sačuvane su dvije kule na uglovima.
Zanimljivosti i legende
Sjeverna kula ima osobito povijesno značenje jer se priča da je upravo u njoj Sidonija Erdödy-Rubido otpjevala po prvi puta hrvatsku himnu „ Lijepa naša domovina”.
Koliko bi tek lijepe bile da je dvorac uređen i otvoren za posjetitelje 
Unutrašnje dvorište 
Tužne vrbe jedini ukras prilaznog perivoja
Savršenom cestom za moto vožnju na relaciji Sudovec – Moždenec vozimo se prema Dvorcu Vragović -Patačić –Schlippenbach.
On se smjestio u Maruševcu, pripada spomeniku prve kategorije.
Vidjeli smo ga samo kroz ogradu.
Dvorac Vragović -Patačić –Schlippenbach.
Vrijeme i glad rade svoje odlučujemo se otići u Restoran Ivančica u Lepoglavi.
Nakon brzinskog obroka fotkam Pavlinski samostan, ali nemam vremena za detaljnije razgledavanje jer ide se prema Dvorcu Trakošćan.
Vožnja je i dalje odlična, vrijeme odlično… onako taman.
U Hrvatskom zagorju smjestio se jedan od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj, Dvorac Trakošćan.
Nedjeljna gužva potvrđuje činjenicu da je jedan od najposjećenijih dvoraca.
Podignut je u 13. st. kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. Tijekom vremena doživio je mnoga preuređenja.
Najznačajniji feudalni gospodari su Celjski grofovi, Jan Vitovec, Korvini, a kad se raspala Zagorska kneževina kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. Draškovići.
Draškovići 1592., podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). Dograđuju kat, povisuju središnju kulu i oblikuju dvorište s arkadama. Tijekom 18. st., kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.
U periodu od 1850. -1860. godine podmaršal Juraj Drašković zapušteni dvorac pretvara u rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređen park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz 16. st. i zastavama Draškovićeva banderija iz 18. st., zbirka oružja s teškim bradaticama (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka (Nikola Zrinski) iz 16.-19. st., opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković iz druge polovice 19. st., ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica.
U parku je kapela sv. Ivana (»Januš«) iz 1752. s kasnobaroknim namještajem.
Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. godine kada se iseljavaju u Austriju. Nakon njih se dvorac nacionalizira, te je od 1953. Godine u dvorcu stalna muzejska postava koja sadrži vrijedne primjerke baroknog namještaja i sitnih predmeta.
Korisne informacije
Radno vrijeme:
Ljetno (1.travanj-31.listopad) od 9 do 20 sati
Zimsko (1.studeni-31.ožujak) od 9 do 17 sati
Muzej je otvoren svaki dan, uključujući vikende i blagdane.
Cijene ulaznica:
1. Park: 1 kn
2. Park + dvorac – odrasle osobe: 40 kn
3. Djeca do sedam godina imaju besplatan ulaz u park i dvorac.
Nakon Trakošćana put nas vodi preko Grešne gorice gdje je opet guštanje u vožnji …. ma volim ovo Zagorje …
Dolazimo do Dvorca Veliki tabor koji je jedan od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske.
Naravno zakasnili smo za ulaz, jer je radno vrijeme i dalje zimsko, te je zadnji ulaz u 16 sati, pa na našu žalost ovaj put nećemo otkriti što se krije iza drvenih vrata.
Priroda se budi
Put nastavljamo prema Dvorcu Miljana.
Nalazi se nedaleko od Desnića, iznad rijeke Sutle na brežuljku . U njemu je obitavala plemićka obitelj Ratkaj.
Na Dvorcu Miljana se izvode restauratorsko-konzervatorski radovi te nije otvoren za javnost do daljnjeg.
Koliko uspijevamo vidjeti kroz ogradu izgleda odlično.
Polako frustrirana jer ništa od tih dvoraca, kurija nije moguće razgledati…
Slijedeći opet pogled s ceste je Dvorac Bežanec.
Zadnji na popisu je Dvorac Sveti Križ Začretje.
Nalazi se između Zaboka i Krapine.
Otvoren je za posjetitelje od ponedjeljka do nedjelje u vremenu od 10.00 do 17.00 sati.
Dvorac potječe iz kasnog baroka. Nekad važno kulturno i gospodarsko središte u regiji, kolijevka utemeljitelja hrvatskog građanskog školstva danas vapi za obnovom fasade, perivoja.
Dvorac Sveti Križ Začretje izgrađen je u obliku slova V. Na vrhu ima polutoranj s kupolom. Okružen je alejom divljih kestena, sa stražnje strane se nalazi malo jezera.
Nužno potrebna obnova fasade 🙁 
Odvozili smo nekih 330 km, uživali u lijepom danu… Osim ovih dvoraca Hrvatsko Zagorje je bogato dvorcima i kurijama, a mi na ovoj ruti smo bili samo u onima koje prije nismo posjetili.
Naša ruta
Čitajte nas i dalje… a mi ćemo vrijedno skupljati utiske s naših putovanja.
Veliki pozdrav od Marijane i Tomice, Motopustolovine 🏍