Lović Prekriški – Stari grad Ozalj – Ribnik – Stari grad Bosiljevo – Frankopanski kaštel Severin na Kupi – Novigrad na Dobri – Stari grad Dubovac
Jednodnevni izleti rezervirani su za istraživanje područja „nedaleko“ od Zagreba.
Ovaj put odluka je pala istražiti dio dvoraca Karlovačke županije. Od njih ukupno 16 samo tri dvorca su obnovljena i imaju namjenu i to su Ozalj, Ogulin i Dubovac. Dok je jedan dio dvoraca u obnovi drugi dio je prepušten vremenu koje prolazi i ostavlja svoje tragove na njima.
Put nas vodi preko Krašića do prve naše točke na kojoj smo odlučili uživati u panoramskom pogledu.
Kao što sam napisala preko Krašića, Jezerina, Vivodine do Kamanja slijedimo zadani smjer Lović Prekriški, Vidikovac crkva Svetog križa.
Za one koji ne znaju taj dio pripada Žumberačkoj gori koja svoje ime zahvaljuje Žumberačkom gradu “Sichelberg“ spominjanom u popisu papinskih desetina iz 1296. godine. Nakon što su taj divni kraj turci opustošili oko 1530. godine u njemu se naseljavaju uskočke obitelji.
Nekadašnje Lović brdo nalazi se sjeverno od Ozlja i zapadno od Krašića, a spominje se još od 1550. do 1671. godine kao vlastelinstvo Lović u sastavu općine Prekrižje. Od tog vremena nosi naziv Lović Prekriški.
Poznati putopisac i prirodnjak Davorin Trstenjak dolaskom na vidikovac izgovorio je:
“Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske ljepote!”
Njegova rečenica stoji na brijegu i zaista se moram složiti s njim. Pogled je neopisiv, a mislim da niti jedna fotografija ne može vjerno prikazati tu ljepotu sa svega 475 metara nadmorske visine.
Stanite i uživajte u trenutku, u smjeru sjevera- dijelovi Vivodine, Oštrca, te predjeli srednjeg i zapadnog Žumberka sa Svetom Gerom, u smjeru juga – pogled na Kupu, Vodenicu i Svetice, te iza Karlovca prema Slunjskim brdima, na sjeveroistok pogled će Vam sezati prema Samoborskom gorju, Krašičkom selu i Jastrebarskom prigorju.
Slijedeći na popisu je Stari grad Ozalj.
Kad se dolazi mostom preko Kupe s desne strane pogled Vam privlači Stari grad Ozalj, a nekoliko metara nizvodno nalaz se neobična građevina u kojoj se smjestila hidrocentrala Munjara.
Smješten je na vapnenačkoj stijeni iznad zelene ljepotice Kupe.
U Stari grad Ozalj ulazi se preko drvenog mosta koji je do 1821. godine bio pomičan. Njegov srednji nosivi stup je kula stražarnica s otvorima za strijelce.
Njegova povijest seže čak do 3000 godina prije Krista. U podrumu starog grada nađena je neolitička nastamba iz Lenđandske kulture koja potječe iz tog doba, a i alati, te koštano suđe iz tog doba je ostalo očuvano.
Iz rimskog su doba (3.do 6. st.) ostali sačuvani fragmenti rimske keramike, novci cara Valerijana i cara Klaudija, metalna oprema i oružje ratnika. Otprilike u 6. st. je započela i kamena gradnja Starog grada o čemu govore mnogobrojni ostaci rimskih zidina.
Prvi povijesni zapis o današnjoj gradini potječe iz 1244. godine kada se spominje kao slobodni kraljevski grad.
U njemu su živjele i najuglednije feudalne obitelji, dok su Frankopani 1398. Godine kupili Ozalj od kralja Žigmunda, Zrinski su po rodbinskim vezama 1550. Godine postali njegovi vlasnici sve do 1671. godine.
Sagrađen u obliku pravokutnika sačuvao je autentičnu arhitekturu XVI. stoljeća.
(Nicolaus comes Zriniensis 1556. – Nikola grof Zrinski 1556).
Kad pređete drveni most ulazite u kompleks koji se sastoji od ulazne kule četvrtastog oblika koju je 1599. godine dao izraditi Juraj IV Zrinski, na lijevo je mala branič kula, zvana Babonić kula i ona je najstariji dio kompleksa, tu su tri krila (velike zgrade na tri kata) južno, sjeverno i istočno, te centralna palača.
Unutar dvorca nalazi se od 1971. godine Zavičajni muzej koji svojom građom obuhvaća povijest od 6.000 godina. . U U muzeju povijest započinje razdobljem mlađega kamenog doba, eneolitika, rimskog razdoblja i seobom naroda, preko Zrinskih i Frankopana, priče o pavlinima, gradnji HE Munjara, pa do dijela ozaljske slikarice Slave Raškaj.
Crkva Svetog Vida iz 14.stoljeća
Koliko boja jedne rijeke !?
Cijena ulaznice za Zavičajni muzej je od 10,00 kn do 20,00 kn, a ako želite samo razgledati Stari grad Ozalj ulaznica je 10,00 kn.
Ljetno radno vrijeme:
kroz tjedan od 8:00-20:00 h
vikendom i praznicima od 10:00-20:00 h (osim Uskrsa, Uskrsnog ponedjeljka, Svih svetih, Božića, Štefanja i Nove Godine)
Jugozapadno od Ozlja nalazi se srednjovjekovna utvrda Ribnik.
Tijekom stoljeća mijenjao je svoje vlasnike , pa su u njemu tijekom 13. i 14. st. živjeli knezovi Babonići i ban Mikac koji krajem 14. st. prodaje Ribnik Nikoli Frankopanu za čije je vladavine podignuto današnje zdanje. Od kraja 16. st. nalazi se u vlasništvu Zrinskih, pa nakon njih dolaze drugi vlasnici.
Izgrađen je u obliku nepravilnog kruga, na dva kata. Prilazilo mu se pokretnim mostom.
On je nizinska vodena utvrda “Wasserburg“ jer se u slučaju opasnosti moglo zatvoriti korito potoka i time bi oko utvrde nastalo jezero, a utvrda otok.
Poslije Ribnika vozimo se prema najljepšem dvorcu Bosiljevo.
Kroz šumu dolazimo do aleje lipa koja nas vodi tom predivnom bajkovitom dvorcu, kao da je viđen u Disney bajkama. Tlo je prekriveno lišćem svih boja i ono još više pojačava taj bajkoviti ugođaj. Prije samog dvorca nalaz se stražarska kula.
Utvrda je nastala početkom 15 st., prvi vlasnik Bartol IX. Frankopan.
Krajem XVII. st. izgrađen je gospodarski majur s konjušnicom, kovačnicom, štalama, sjenicima i bunarom. Nikad nije bio u rukama turaka, za razliku od okolnih mjesta.
Željezna vrata su zaključana i nama je ostalo samo prošetati oko ovog predivnog dvorca.
Pakiramo se i krećemo dalje, ali znam da ćemo se vratiti ovom ljepotanu u nekom drugom godišnjem dobu.
Iz Bosiljeva idemo u još jedan Frankopanski grad Severin na Kupi. Do samog dvorca prilazi se automobilom u našem slučaju motorom.
Frankopanski grad Severin na Kupi
Dvorac je zaključan, ali ga možete obići perivojem.
Prvobitno zdanje kaštel u 16. st. pripadao je Stjepanu IV. Frankopanu Ozaljskom. Njemu je djed oporukom kao skrbnika odredio kralju Ferdinandu I. koji je posjede dao na upravu Nijemcima pa se Stjepan morao boriti za povrat posjeda. Njegova sestra Katarina udala se 1541. godine za Nikolu IV. Šubića Zrinskog Sigetskog s kojim je Stjepan 1544. Godine sklopio ugovor o zajednici dobara i međusobnom nasljeđivanju.
U vlasništvu Katarine i Nikole IV. Šubića Zrinskog Severin na Kupi bio je od 1577. do 1580., kada je vraćen Frankopanima Tržačkim u čijem je vlasništvu ostao do 1671. godine.
Nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote je Severin na Kupi preuzela Ugarska komora, a početkom 19. st. kaštel je bio preuređen u dvorac.
stepenice prema donjem dijelu perivoja 
ljepotica Kupa 
Bunar 
Unutrašnjost bunara 
Malih je dimenzija s naglašenim lučnim portalom i vitkim tornjićem. Zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro.
Dvorac je jednokatna građevina četverokutna tlocrta, na uglovima su kule a unutrašnjost (u koju smo samo zavirili) je dvorište s arkadnim stupovima.
Nakon njega vrijeme je za kratki ručak pa se zaustavljamo u http://restoran-bosiljevo.hr
U našem planu putovanja ostala su nam još dva stara grad pa se vozimo prema Novigradu na Dobri .
Do njega se preko Dobre vozimo impozantnim kamenim mostom kojim je 1732. godine povezana unutrašnjost Hrvatske s Hrvatskim primorjem, na „auto-cesti Karolina“ (Karlovac – Rijeka, Bakar). Izrađen je od klesanih kamenih blokova. Na sebi ima 10 otvora i zidanu ogradu dugačku 122 metra.
Stari grad Novigrad na Dobri, zapadno od Karlovca podignut je u XIV st. Grof Gašpar Frankopan Tržički postaje vlasnik ovog posjeda u XIV. st. kad je kupio i Ozalj, a grad je podigao 50-ak godina kasnije.
Tlocrtna osnova mu je izduženi peterokut nejednakih stranica sa šiljastim vrhom prema sjeveroistoku. U svim vrhovima su kule četiri približno polukružne i manjih dimenzija, a peta na najstrmijoj litici je najveća, u tlocrtu čini potpuni krug izvana, a iznutra četverokut s dva metra debelim zidovima i svodovima na jedra.
Cisterna u dvorištu u obnovi 
Penjemo se kružnim stepenicama u vrh tornja koji je pretvoren u vidikovac
Krovišta na kulama su obnovljena kako su izgledala do 1944. godine
Zadnji na popisu nalazi se Stari grad Dubovac u Dubovcu.
Na 185 metara nadmorske visine iznad rijeke Kupe smjestio se renesansni kaštel Dubovac.
Kaštel je četverokutnog tlocrta s tri kružne kule. Prema povijesnim izvorima prije kraja 14. st. dolazi u posjed obitelji Zudara, kasnije 1442. g. unajmljuje ga knez, ban Stjepan Frankopanski, te nakon kratkog vremena prelazi u trajno vlasništvo knezova Krčko- Frankopanskih. U njihovom posjedu Dubovac je sve do 16. st. kad postaje vlasništvo Zrinskih.
ulaz u dvorište 
Svjedok je i novijoj povijesti 
Nakon šetnje unutar zidina i ispijanja kave u restoranu, uputili smo se u razgledavanje izložbe u branič kuli i uživanju u pogledu s vidikovca.
Stari grad Dubovac, Branič kula
Od 1. lipnja do 30. rujna:
Utorak – nedjelja:
10.00 – 20.00 sati
Od 1. listopada do
31. svibnja:
Utorak – nedjelja:
10.00 – 18.00 sati
Ponedjeljkom,
blagdanima i praznicima zatvoreno
Zadnji ulaz pola
sata prije zatvaranja.
Cijena ulaznice 10,00 kn.
Branič-kula je četvrtasta i više je za dva kata od tri ostale kule koje su oble i dvokatne.
Danas je u u tom dijelu smješten vojni muzej.
Ukoliko očekujete velebna zdanja, šetnju kroz povijest prekrižite ovaj izlet, ali ako volite istraživati i uključiti maštu svakako krenite put ovih dvoraca pa makar i kad ste u prolazu.
Nama je bilo predivno obilaziti ove dvorce, bilo bi još bolje da smo mogli prošetati njihovom unutrašnjosti.
Mapa rute, skromnih 251 km
Pozdrav od Marijane i Tomice, Motopustolovine 🏍